Normalna trudnoća traje 40 tjedana, a pod porodom u terminu smatramo svaki porod koji započinje između 38 i 42 tjedna trudnoće. Prijevremeni porod je početak poroda uz nestajanje i proširenje cerviksa prije 37. tjedna gestacije. Prijevremeni porod koji nije povezan s krvarenjem ili otjecanjem plodove vode, može se zaustaviti u 50% pacijentica mirovanjem u krevetu, a kao terapija se koriste tokolitici (lijekovi za zaustavljanje trudova), antibiotici u slučaju infekcije, ovisno o tjednu trudnoće može se učiniti serklaža te će se u slučaju potrebe dati injekcija za razvoj djetetovih pluća (kortikosteroidi). Prijevremeni porođaj
Koji su čimbenici rizika za nastanak prijevremenog porođaja?
Čimbenici rizika za nastanak prijevremenog poroda su:
- nezdrave životne navike kao što su pušenje, prekomjerno uživanje alkohola i droga
- lošiji socijalno-ekonomski uvjeti života
- snažna tjelesna opterećenja u trudnoći
- psihički stres
- nedovoljna kontrola tijekom trudnoće
- infekcije u urogenitalnom području
- preeklampsija.
Između navedenih čimbenika najznačajniji razlog u nastanku prijevremenog poroda je uzlazna (ascedentna) infekcija urogenitalnog trakta, koji čine 3/4 uzroka prijevremenog poroda.
Koji su znaci prijevremenog porođaja?
Znaci prijevremenog poroda su:
- iznenadni bolovi u donjem dijelu trbuha, tipa grčevitih stezanja koji se javljaju u redovitim razmacima
- konstantni bolovi u predjelu donjeg dijela kralježnice
- pojava sukrvice ili tamno-smeđeg iscjetka iz rodnice
- otjecanje plodne vode.
Ako ipak dođe do prijevremenog poroda, dijete koje se rodi naziva se nedonošče. Takva djeca čine 5-10% novorođenčadi. Nakon poroda nedonošče će biti smješteno u odjel za intenzivnu njegu te će se o njemu brinuti neonatolozi. Današnja medicina omogućuje da djeca rođena poslije 24-25 gestacijskog tjedna mogu preživjeti. Faktori koji određuju šanse preživljavanja su:
- starost djeteta
- spol
- težina
- razvijenost pluća i ostalih organa
- prisutnost malformacija.
U odjelu za intenzivnu njegu dijete je smješteno u inkubator te može s obzirom na njegovo stanje biti prikopčano na aparate. Najčešće se može vidjeti cijev koja djetetu daje kisik, cijev koja ide kroz nos pa se dijete na taj način hrani: hrana ide direktno u želudac, tako da dijete ne gubi snagu pri gutanju, cijevi s antibioticima i senzori temperature i otkucaja srca. Dijete se hrani mlijekom i specijalnom smjesom lipida.
Važno je imati na umu da će gotovo dvije trećine preživjele nedonoščadi poslije imati male ili nikakve posljedice.
Prijevremeni porođaj
dr.med. Edina Berberović
prof. dr.sc. Josip Đelmiš
