Kategorija:
Vrijeme čitanja: 4 minute

Možemo li se emocionalno pripremiti za dolazak djeteta?

emocionalna priprema za dolazak djetata

Čitajući savjete za buduće mame i mame s bebama često možete pronaći termin sigurna privrženost. Privrženost je specifični tip socio-emocionalne veze između dojenčeta i roditelja, najčešće majke, koja nastaje tijekom prve godine djetetova života.

Sigurna privrženost se temelji na usklađivanju svojih postupaka s djetetovim potrebama.
Njegovanjem sigurne privrženosti kod djeteta razvijamo osjećaj povjerenja i sigurnosti.

Oblik privrženosti koji smo razvili oblikuje naše mišljenje o sebi, o svijetu, temelj je za buduće prijateljske i ljubavne odnose.

Poznavajući dobrobiti sigurne privrženosti roditelji, najčešće majke, žele biti dostupne svom djetetu, odgovarati na djetetove potrebe i omogućiti djetetu povezivanje i ljubav.

Naše dijete nam je najvažnije te se trudimo da sve vezano za nju/njega napravimo najbolje što možemo i znamo.

Istovremeno, dolazak djeteta za majku znači manje sna, više odgovornosti, učenje novih vještina, obiteljski/društveni pritisak.

Puno je informacija koje nam govore što bi, kako i kada trebale ili ne bi trebale raditi kako bi najbolje odgovarale na dječje potrebe i kako bi naša beba razvila svoje pune potencijale. Sve ovo može stvarati dodatan pritisak na novopečenu majku.

Zbog svih tih informacija i novonastalih okolnosti važno je imati na umu da uspješno odgovaranje na djetetove potrebe prvenstveno ovisi o tome kako se majka osjeća.

Ako želite biti dobra majka svom djetetu, trebate biti dobri prema sebi.

U nastavku teksta pročitajte savjete koji vam mogu pomoći da ostanete pribrani i u trenucima kad je teško i kad vam se čini da vam ništa ne ide od ruke.

PRIPREMITE SE NA PROMJENU

Buduća majka treba biti svjesna da koliko god čitala, pripremala se, „učila“, promjena koja dolazi s bebom za svakog je drukčija, jedinstvena.

Ipak, svjesnost o tome da će nam se svijet preko noći promijeniti može nam pomoći da se bolje nosimo sa situacijom.

Vjerojatno će nam biti lakše ako se pripremimo da ćemo izgubiti kontrolu nad svojim dosadašnjim ritmom jer dolaskom bebe cijeli dan ovisi o tome kada ona jede i spava. Nekima će biti lakše, a nekima malo teže nositi se s nedostatkom strukture i nemogućnosti da napravimo ono što smo zacrtali u skladu sa svojim ritmom i potrebama. Dobro je prihvatiti da bebama treba vremena da uspostave rutinu, ali isto tako i da neke bebe neće prihvaćati rutinu koju im namećemo.

Važno je pripremiti se i na raznolike osjećaje koje možemo osjećati. U danima koji slijede nakon dolaska bebe možemo osjećati sreću, zaljubljenost, ljubav, zadovoljstvo, ali i strah, nezadovoljstvo, tugu, gubitak.

Pripremite se da neće sve biti kao što ste zamislile; da može doći do problema i komplikacija tijekom oporavka od porođaja, tijekom dojenja, spavanja i sl.

emocionalna priprema za dolazak djetata

SMANJITE OČEKIVANJA

Većina žena ima očekivanja kakva bi trebala biti kao majka.  To mogu biti društvena ili obiteljska očekivanja koja ste internalizirali te očekivanja koja ste stvorili u odnosu na vlastito iskustvo ili vlastite želje.

Postoji velika vjerojatnost da vaša očekivanja nisu realna. Istraživanja su pokazala kako veliki broj budućih majki ima idealiziranu sliku majke. To je majka koja se odmah povezuje sa svojom bebom, majka koja se uvijek nesebično daje, majka koja uvijek uspješno odgovara na potrebe svog djeteta…

Tu su i očekivanja da svi trebamo biti sređeni (majka, beba, kuća), da sve možemo same stići, da odmah imamo vještine i znanja o bebi i njenom svijetu i slično.

Da li vam sve ovo zvuči realno? Mislim da ne jer Supermama ne postoji. Istodobno, mislim da je većina  mama Supermama jer se trudi, jer uči, jer daje najbolje od sebe.

Zato, smanjite očekivanja! Dajte si vrijeme i prostor u kojem ne trebate sve, u kojem imate  pravo na pogreške i propuste, u kojem učite i u kojem se usavršavate.

POTRAŽITE PODRŠKU

Ne trebate sve raditi sami!

Pronađite načine kako si možete olakšati vrijeme s bebom. Prepustite dio odgovornosti partneru, pozovite nekog iz obitelji tko vam može pomoći, pronađite tetu čuvalicu… na svakome je da pronađe svoj način kako si može olakšati ovaj period.

Potporu možete naći u obitelji i/ili prijateljicama, ali i preko društvenih mreža, radionica i organizacija za mame i bebe. Povezivanje s drugima koji se nalaze u sličnoj situaciji, razmjena iskustva s drugima može vam pomoći u normalizaciji vaših emocija.

BUDITE SVJESNE SEBE

Budite svjesni sebe, svojih osjećaja, svoga tijela.

Ako smo u stresu naši mišići su napeti, srce ubrzano radi, kratko i plitko dišemo. Sve su ovo neverbalni signali koje dijete vrlo dobro prepoznaje.

Pokušajte osvijestiti svoje tijelo, prepoznati napetost i tenzije u ramenima, čeljusti, trbuhu… Ako su napeti, probajte ih opustiti.

Osvijestite dah i dubinu disanja. Probajte nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti.

Ove jednostavne vježbe mogu vam pomoći da smanjite tjelesnu napetost, da usporite disanje i rad srca.

Probajte nekoliko puta u danu osvijestiti svoje tijelo. Dok opuštate tijelo, dolazi i do smirivanja misli što vam može pomoći u nošenju sa svakodnevnim obavezama, dječjom nervozom, vlastitim nemirom.

I zapamtite, djetetu ne treba Supermama jer takve ne postoje. Djetetu treba mama koja ga voli, mama koja se trudi, mama koja se brine o bebinim, ali i svojim potrebama.

Zvonimira Bralić, mag.paed. i terapeutkinja transakcijske analize u edukaciji

Centar za roditelje Klubko
Kukuljevićeva 15, Zagreb
info@klubko.hr
www.klubko.hr

Sharing is caring

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email

Možda će vas zanimati: