Kategorija:
Vrijeme čitanja: 4 minute

Zanimljivosti o dojenju

zanimljivosti o dojenju

Znate li da većina sisavaca doji dok im ne ispadnu svi mliječni zubi?
Znate li da je čovjek jedina vrsta koja prestaje dojiti prerano, ali zato uzima mlijeko druge vrste i pije ga u odrasloj dobi?

U našem društvu prevladava stav da je dojenje ispunilo svu svoju vrijednost s godinom dana starosti djeteta. Pod ruku s tim ide neprimjerenost dojenja u javnosti ili dojenja nakon godinu dana uopće, te proglašavanje majčinog mlijeka bezvrijednim.

Naravno da je nemoguće da mlijeko, koje stručnjaci u području dojenja i biologije ljudske vrste te čak i proizvođači dječje hrane smatraju dokazano superiornim, onog časa kad otkuca ponoć i beba navrši 12 mjeseci, postane bezvrijedno.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe važnost dojenja barem do druge godine života, a kasnije sve dok to odgovara majci i djetetu. 
Znanstveno istraživanje koje je provela Katherine A. Dettwyler, PhD, pokazuje da je očekivano trajanje dojenja kod ljudske vrste dvije i pol do sedam godina.

Pedijatar Milivoj Jovančević kaže da bi dijete, ako bismo ga uspoređivali s drugim sisavcima, trebalo dojiti čak pet do sedam godina.

Predsjednica Centra za podršku dojenju (Bg) Tereza Miljković kaže da dojenje nema nikakvih loših efekata na dijete ukoliko mu se pristupa sa zdravim razumom i bez odlazaka u ekstreme. 

Udruga Roda ističe i da posljednje studije dokazuju da je dugoročno dojenje korisno za razvoj živčanog sustava, čime blagotvorno poništava mogući štetni učinak zbog izloženosti pesticidima i ostalim štetnim tvarima iz okoline. Prednosti dojenja uključuju i smanjene indikacije za dijabetes, karcinome kod djece, infekcije uha, infekcije dišnih putova, pretilost i ostale zdravstvene tegobe, a ono utječe i na razvoj verbalne inteligencije i inteligencije uopće.

Dakle, u području imunološkog, nutricionističkog i socijalnog aspekta, dojiti je poželjno što duže. Niti jedno znanstveno istraživanje ne donosi kao zaključak štetnost dojenja, samo njegove prednosti. Pa ipak, većini je baš ta jedna godina prekretnica da je dijete preveliko.

Znate li zašto!? Najčešće zbog okoline. Kad se beba rodi, prvo te svi ispituju dojiš li (nabijajući pritom grižnju savjesti mamama koje ne doje) a već nakon pola godine kreću pitanja kad ćeš stati. 

Da, odluka o tome koliko će majka dojiti naječešće je ovisna o okolini! Nije li to žalosno!? U okolinama gdje su stope dojenja vrlo niske, majke osjećaju pritisak da prestanu dojiti već nakon nekoliko mjeseci, dok na drugim mjestima taj pritisak osjete malo kasnije.

U većini zemalja dojenje djeteta starog 12 mjeseci i više je nešto sasvim prirodno i većina ljudi uopće ne raspravlja o nečemu toliko uobičajenom.

Okolina mora prihvatiti ženin izbor koliko dugo dojiti, a ne obrnuto. Dojenje je kompleksan psihološki proces tako da apsolutno treba paziti na ispravnost informacija o istom. Jer, isto kao što je neprikladno kritizirati majke koje djecu hrane na bočicu, neprikladno je i kritizirati majke koje svoju djecu doje.

Iako rijetki tvrde da dojenje čini dijete nesamostalnim i ovisnim, o tome ne postoji baš niti jedno istraživanje, a i samo po sebi zvuči suludo. Dok suprotno, razna istraživanja su potvrdila da dojenje sve dok dijete ne odluči da je spremno prestati, pomaže djeci da se zdravo vežu i za roditelje i za druge osobe, te postanu neovisni i samostalni.

Neko dijete će prestati s 10 mjeseci, neko s godinom ili tri. Ali svako će prestati onda kad je spremno i, ako mu dozvolite, kad mu je imunitet izgrađen. Niti će svaka beba u isto vrijeme propuzati, ni posjesti se, ni prohodati ili izgovoriti prvu riječ, niti će svaka prestati dojiti u isto vrijeme. Ako za sve ostalo čekate dok beba bude spremna, zašto je ovo iznimka!? 
Educirajte se, informirajte se, i nemojte pokleknuti pred neutemeljenim savjetima i prijedlozima okoline. 

Kad se nešto događa rijetko, to postaje čovjeku nepoznato. Kad nam je nešto nepoznato, dajemo si za pravo da nam bude čudno. I živeći u okolini gdje je većina majki dojila tek nekoliko mjeseci, izazov je dojiti gegavca. Ali nek taj izazov bude vaš doprinos proširenju svijesti

Ja trenutno ne mogu ni zamisliti da ću dojiti svoju bebu tri ili četiri godine. Ali nemam baš ništa protiv onih koji hoće, niti smijem imati, niti bi trebala imati neka od vas. Jer dojenje trebamo normalizirati i poticati. 

Isključivo dojenje prvih 6 mjeseci u potpunosti zadovoljava sve prehrambene potrebe još nezrelog organizma dojenčeta. Nakon navršenih 6 mjeseci dijete upoznajemo i s drugim namirnicama. 

Neke bebe će ih prihvatiti odmah, neke kasnije, neki roditelji će početi s 4 mjeseca, ali od tad pa sve do navršenih 12 mjeseci mlijeko je glavna i dominantna namirnica u prehrani bebe.

Nakon navršenih 12 mjeseci, uz ostalu hranu, vaše mlijeko i dalje donosi vašoj bebi: 29% njegovih energetskih potreba, 43% dnevnog unosa proteina, 75% potreba za vitaminom A i 60% potreba za vitaminom C. 
Dakle, informirajte se, dajte si priliku, a što god naposlijetku odlučile, vodite računa o tome da vaša odluka bude samo vaša! 

I bebina, naravno. 

Ivona Vranaričić

Sharing is caring

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email

Možda će vas zanimati: