Da bi od malog postalo veliko potreban je rast. Da bi od nespretnog postalo vješto potreban je razvoj. Razvoj je dinamičan, stalno promjenjiv proces stjecanja vještina i znanja. Rođenjem djeteta počinje njegov intenzivan rast i razvoj. Iako je on individualan prate ga karakteristične promjene vezane uz određene periode na raznim razvojnim područjima- od motoričkog i kognitivnog do socijalnog, emocionalnog i govorno jezičnog.

Od rođenja do trećeg mjeseca

Do trećeg mjeseca života dijete najviše vremena provodi spavajući i hraneći se. No, već u dobi od jednog mjeseca primijetit ćete neke promjene. Dijete postaje „budnije“, počinje slušati dok mu se obraćate, promatra vas, te se povremeno pokreće kako bi dobilo vašu pažnju. U motoričkom razvoju tada bilježimo neprestane grube pokrete udovima i cijelim tijelom. Iako nije u stanju aktivno kontrolirati glavu dijete će ju, u položaju na trbuhu, okretati kako bi oslobodilo dišne putove. Šake su po rođenju većinu vremena čvrsto zatvorene iako je prisutan refleks hvatanja. Bebe u ovom razdoblju i spoznajno napreduju. Promatraju predmete udaljene 30 cm, razlikuju boje a pažnju im zaokupljaju jaki kontrasti (crno – bijeli uzorci). Najviše od svega vole promatrati lica i slušati glasove. Vole slatkaste mirise i prepoznaju mirise majčinog mlijeka dok su im kiseli mirisi odbojni. U ovom periodu veoma vole dodir i nježnost. Umiruju se u naručju, vole se nositi i maziti. Ostvaruju kontakt s roditeljima komunicirajući cijelim tijelom, plačem, brbljanjem ili smijehom.Vole ih promatrati i slušati. Na govor reagiraju pokretanjem udova te se okreću za poznatim zvukovima i glasovima.

Već u ovoj vrlo ranoj dobi postoje simptomi koji upozoravaju da se razvoj ne odvija uredno. Nazivamo ih simptomi rizika a za ovu dob to su:

• Otežano sisanje i vrlo sporo hranjenje.
• Izostanak treptaja na jako svjetlo.
• Izostanak promatranja predmeta koji se nalazi vrlo blizu djetetovih očiju.
• Rijetko pokretanje udova, ukočenost ili krutost (hipertonus).
• Pretjerana mlohavost ili opuštenost udova (hipotonus).
• Neprestano drhtanje donje čeljusti (ako ne plače ili je uzbuđeno).
• Izostanak reakcije na nagle glasne zvukove.

Od trećeg do šestog mjeseca

S navršenih tri pa do šest mjeseci dijete postaje budno i aktivno. Postepeno gubi mnoge novorođenačke reflekse i ostvaruje voljnu kontrolu svojeg tijela, te je u stanju satima proučavati svoje ruke i promatrati pokrete. Počinje kontrolirati svoju glavu. U položaju na trbuhu odiže trup pridržavajući rukama tijelo. U stanju se preokrenuti sa trbuha na leđa. Postepeno otvara šake te se oslanja na stopala kada ga se spusti na čvrstu podlogu. Prinosi ruke, noge i igračke ustima te poseže za visećim predmetima iznad sebe. Prima bočicu za vrijeme hranjenja. Hvata predmete rukama i premješta ih iz ruke u ruku. Promatra lica sa zanimanjem i veseli se poznatim licima koje je u stanju prepoznati i iz daljine. Okreće glavu za izvorom zvuka, smješka se poznatim glasovima. Daje do znanja što voli a što ne voli. Imitira poznate jednostavne aktivnosti. Povezuje uzrok i posljedicu (otvara usta kada vidi žlicu). Počinje brbljati, imitirati zvukove i oponašati geste lica. Javlja se „socijalni smješak“. Uživa u igri sa drugim ljudima i plačem negoduje. Voli igru skrivača. Spontano se smije, smješka se samom sebi u ogledalo, reagira na vlastito ime. Ponekad se javlja strah od nepoznatih osoba. 

U ovom periodu simptomi rizika su slijedeći:

• Ne reagira na glasne zvukove.
• Ne daje pažnju vlastitim rukama.
• Ne smješka se.
• Ne prati predmet u pokretu.
• Ne hvata predmete niti poseže za njima.
• Nema razvijenu kontrolu glave.
• Ne brblja.
• Ne prinosi predmete ustima.
• Brblja, no ne imitira poznate zvukove.
• Prisutne teškoće pokretanja očiju u svim smjerovima.
• Gleda „u križ“.
• Ne promatra nova lica ili ih se izrazito plaši.

Od šestog do devetog mjeseca

U periodu do 9 mjeseci djetetova života događaju se velike promjene kod djeteta. Ono uči koordinirati svoje perceptivne sposobnosti (vid, dodir i sluh), te učenjem motoričkih vještina razvija sposobnost hvatanja predmeta, preokretanja pa čak i sjedenja. U tom periodu može se s lakoćom okrenuti s trbuha na leđa i obrnuto. Počinje puzati. Poseže za predmetima svakom rukom posebno, te hvata predmete svim prstima (još ne koristi pincetni hvat). Zainteresirano je i pronalazi djelomično skrivene predmete. Razlikuje žive i nežive objekte. Reagira na vlastito ime. Razlikuje emocije prema tonu glasa pa samim time razumije zabranu. Na zvukove reagira vokaliziranjem, a glasom izražava ugodu i neugodu. Rado brblja i ponavlja nizove glasova. Počinje učiti geste kao npr. „pa-pa“. Uživa u igri. Reagira na izraze lica i emocije drugih ljudi. Izražava vlastitie osjećaje (smije se, ljuti). Razlikuje poznate ljude od nepoznatih.

U ovom periodu simptomi rizika su slijedeći:

• Vrlo je kruto i ukočeno ili mlohavo.
• Nema razvijenu kontrolu glave.
• Koristi samo jednu ruku.
• Odbija nježnosti.
• Ne pokazuje emocije prema roditeljima.
• Ne voli biti među ljudima.
• Prisutni su nekontrolirani pokreti očiju.
• Oči mu često suze ili je preosjetljivo na svjetlo.
• Ne reagira na zvukove.
• Ne prinosi predmete ustima.
• Ne okreće glavu prema izvoru zvuka.
• Ne preokreće se.
• Spontani smiješak izostaje.
• Ne smije se glasno.
• Ne poseže za predmetima.
• Pogledom ne prati predmet u pokretu.
• Ne privlači pažnju odraslih.
• Ne brblja.
• Ne pokazuje interes za igru.

Od devetog mjeseca do prvog rođendana

Do dobi od 12 mjeseci dijete će postati posebno pokretno. Sposobnost kretanja s jednog mjesta na drugo dat će djetetu sposobnost kontrole – prvi doživljaj samostalnosti. Dijete je sposobno samostalno se posjesti i sjediti, te puzati. Podiže se i u stajaći položaj i hoda uz pridržavanje. Sposobno je kratko samostalno stajati. Rado se igra te u igri kotrlja i baca loptu, sprema i vadi predmete iz posudice. Započinje samostalno jesti krutu hranu, pije iz šalice te sudjeluje u odijevanju. Počinje pravilno koristiti predmete (češalj, telefon . . . ). Imitira zvukove, pokrete i geste. Rado pleše uz glazbu. S lakoćom pronalazi skrivene predmete, voli promatrati slikovnice i na upit pokazuje ispravnu sliku. Njegovo brbljanje sada već nalikuje govoru. Ovo je period kada izgovara prvu riječ. Osim svog imena prepoznaje i imena ukućana. Pokazuje emocije straha od odvajanja te reagira i na tuđe emocije. Prisutna je zadrška prema nepoznatim osobama. Pridaje pozornost govoru te razumije jednostavne upute, naloge i zabranu. Koristi se jednostavnim gestama kao odmahivanje glavom za ‘da’ i ‘ne’. Govori „mama“ i „tata“ sa značenjem. Pokušava imitirati riječi.

Simptomi rizika u ovom periodu su:

• Ne puzi.
• Vuče jednu stranu tijela tijekom puzanja.
• Ne može stajati.
• Ne traži skrivene predmete.
• Ne govori niti jednu riječ.
• Ne koristi geste.
• Ne pokazuje prstićem.

Pratite i potičite razvoj svog djeteta. On je u nekoj mjeri individualan ali uglavnom prati navedene okvire. Zbog eventualno uočenih odstupanja potražite pomoć i savjet stručnjaka jer ranom intervencijom povečavate mogućnost otklanjanja istih.

Uživajte u rastu i razvoju. Kroz prvu godinu života pratit ćete pravu „preobrazbu“ od male i bespomoćne bebe do veselog, aktivnog, glasnog, pokretnog, brzog i, često neuhvatljivog, djeteta. Možda nikada kasnije razvoj nije tako velik i tako očit kao u toj prvoj godini života.

Autorice teksta:
Nataša Čičin – Šain, prof. defektolog
Stela Horvat, prof. rehabilitator