Sistematski pregledi u prvoj godini života djeteta osiguravaju cjelovitu brigu, rano otkrivanje problema i podršku roditeljima kako bi se omogućio zdrav i sretan početak života djeteta.
Razlikuju se od pregleda u kasnijem djetinjstvu po nekoliko ključnih aspekata:
- učestalost pregleda, pregledi u prvoj godini su češći, s navršenih 1 mjesec, 2, 4, 6, 9 mjeseci i godinu dana života, a kasnije u djetinjstvu pregledi postaju manje učestali, obično jednom godišnje
- naglasak je na imunizaciji (cijepljenju) kako bi se osigurala zaštita od ozbiljnih bolesti dok kasnije u djetinjstvu cijepljenje postaje manje učestalo
- praćenju neuromotornog i kognitivnog razvoja, razvoja fine i grube motorike, poput sposobnosti puzanja, hodanja i hvatanja predmeta
- praćenju vizualnog i slušnog razvoja te ranu identifikaciju potencijalnih problema u ovim područjima
- praćenju hranjenja, napretka na tjelesnoj masi, duljini – dojenje, adaptirana mliječna formula, uvođenje novih namirnica i provođenje eventualnih promjena u prehrani.
Sistematski pregledi u prvoj godini djetetova života imaju nekoliko ključnih ciljeva i koristi:
- praćenje fizičkog i kognitivnog razvoja djeteta, što pomaže u identifikaciji eventualnih problema ili kašnjenja u razvoju
- rana detekcija bolesti što omogućuje brže liječenje i bolje izglede za oporavak
- imunizacija, cijepljenje djeteta protiv različitih bolesti, što pomaže u izgradnji imunološkog sustava i sprječava ozbiljne infekcije
- savjetovanje i podrška roditeljima o pravilnoj prehrani, njezi, sigurnosti i drugim važnim aspektima brige o djetetu
- izgradnja povjerenja između roditelja i pedijatra, što je važno za kvalitetnu brigu o djetetu.
Roditelji su zabrinuti i imaju razna pitanja tijekom prve godine djetetova života, najčešće o tome je li njihovo dijete dovoljno napredovalo u pogledu težine, duljine, opsega glave i razvoja motoričkih vještina. Imaju pitanja o dojenju ili hranjenju djeteta, uvođenju novih namirnica, alergijskim reakcijama ili prehrambenim potrebama. Traže informacije o rasporedu cijepljenja, nuspojavama cjepiva i važnosti imunizacije. Žele informacije o spavanju djeteta, rutinama spavanja i kako se nositi s problemima spavanja. Zabrinuti su zbog prehlada, kašlja, infekcija ušiju ili drugih bolesti. Roditelji se također pitaju o emocionalnom razvoju djeteta, razvoju govora i jezika, kada će dijete početi govoriti ili kako poticati razvoj govora.
U svemu tome je važno da roditelji otvoreno komuniciraju s pedijatrom.
Pedijatri su tu kako bi osim liječenja pružili podršku i dali savjete.
Svjesnost i priprema roditelja za sistematski pregled u prvoj godini mogu poboljšati iskustvo pregleda. Evo nekoliko savjeta o tome kako se pripremiti:
- Napravite popis pitanja koje želite pitati pedijatra
- Pratite razvoj, ako ste primijetili posebne promjene u razvoju djeteta, zabilježite ih kako biste ih mogli podijeliti s pedijatrom
- Donesite medicinsku dokumentaciju i nalaze ako je dijete imalo bilo kakve medicinske probleme ili hospitalizacije od zadnjeg pregleda
- Budite spremni podijeliti informacije o djetetovoj prehrani, spavanju, ponašanju i svakodnevnim aktivnostima
- Odjeća i potrebne stvari; obavezno odjenite dijete u udobnu i lako skidajuću odjeću kako bi pregled bio što jednostavniji, također ponesite pelene, blazinice, vlažne maramice te bočicu s adaptiranom mliječnom formulom (ako dijete nije dojeno).
I zaključno, sistematski pregledi u prvoj godini života osiguravaju cjelovitu brigu, rano otkrivanje problema i podršku roditeljima kako bi se omogućio optimalan rast, razvoj i napredak djeteta.
Helena Živić, specijalist pedijatrije
Poliklinika za dječje bolesti Helena
Ulica kneza Branimira 71, Zagreb
Tel.: +385 1 23 10 067, E-mail: info@poliklinika-helena.hr
https://poliklinika-helena.hr/
