Nakon porođaja dojenje je događaj koji majci i djetetu omogućava ponovno proživljavanje osjećaja jedinstva.
Postoji zabluda da sve što je instiktivno i nagonski mora nužno biti i jednostavno. Međutim, nije tako. Dojenje kao i majčinstvo treba učiti. U početku je normalan strah i sumnja u vlastite sposobnosti, pogotovo ako se radi o prvom djetetu. Početne teškoće najlakše je prevladati pravodobnim informiranjem i vjerom u vlastite snage – jer svaka majka gradi svoje vlastito jedinstveno iskustvo. Mnogi su razlozi koji idu u prilog odluci da ustrajete u dojenju vlastitog djeteta. Majčino je mlijeko bez konkurencije najzdravija prehrana za vaše dijete. Majčino mlijeko u potpunosti zadovoljava djetetove potrebe za hranom i tekućinom u prvih 6 mjeseci života, te jedino sadrži imunološke spojeve i stanice koje dijete štite od infekcija, a smanjuju i mogućnost razvoja alergijskih bolesti kao što su osipi, bronhitis, astma i alergijski proljevi. Psiholozi su potvrdili da dojenje utječe i na psihološki razvoj djeteta. Dojena su djeca sigurnija u sebe, ranije se osamostaljuju i ostvaruju bolji školski uspjeh. Dojenje koristi i majci. Zbog hormonske ravnoteže smanjuje se krvarenje nakon porođaja, a prije se uspostavlja i normalna tjelesna težina. Mlijeko koje se stvara u prva dva do tri dana naziva se kolostrum. Kolostrum je gusta tekućina i relativno oskudna. Stvara je se tek oko 10-20 ml po obroku, međutim, s obzirom da se sastoji uglavnom od bjelančevina, i to upravo onih koje imunološki štite organizam djeteta, od izuzetne je važnosti. Prijelaznim mlijekom nazivamo majčino mlijeko u prva tri tjedna nakon poroda i katkad može djelovati vodenasto. Zrelo majčino mlijeko nastaje tek nakon prva tri tjedna, a sastav i komzistencija mlijeka mijenjaju se tijekom jednog podoja. S dojenjem bi trebalo započeti u toku prvog sata nakon porođaja. Od izuzetne je važnosti položaj prilikom dojenja. Usta djeteta moraju biti široko otvorena, a bradavica mora biti duboko u ustima da bi se spriječilo njeno oštećenje. Dijete valja dojiti često i bez strogog rasporeda, i u prvih šest mjeseci nije potreban nikakv dodatak prehrani.
Najčešći problemi s kojima se susreće majka jesu osjetljive bradavice, uvučene bradavice i prepunjene dojke. Osjetljive bradavice su oštećene bradavice koje najčešće nastanu zbog nepravilnog položaja prilikom sisanja. U blažim oblivima može se bradavica premazati samim mlijekom, no češće je potrebno bradavice premazati nekom kremom, najčešće Depanthenolom. Kremu je potrebno dobro isprati prije podoja. Oko 10% žena ima izravnane ili uvučene bradavice koje se na podražaj uvlače umjesto da se izbočuju. U tim slučajevima koriste se Hoffmanove vježbe, plastične školjke koje izvlače bradavicu, plastične kapice s negativnim tlakom ili se prilikom podoja koriste umjetne bradavice, takozvani šeširići. U svakom takvom slučaju potrebno se posavjetovati s ginekologom.
Naglo povećanje, bol, težina i napetost dojke ukazuju na prepunjenu dojku. Bradavica je razvučena te dijete ima teškoća s njenim obuhvaćanjem. Jedini efikasni lijek jesu učestaliji podoji ili izdajanje. Može pomoći i ručno izdajanje uz prethodnu masažu i tople obloge, dok se između izdajanja stavljaju hladni oblozi. Kod izražene boli može se prije izdajanja popiti andol ili paracetamol.
Izdajati se može ručno u prethodno prokuhanu i osušenu čašu ili jednostavnije, pomoću pumpice za izdajanje. Izdojeno mlijeko može se i skladištiti i čuvati za situacije kada nećete moći dijete nahraniti na prsima. Treba ga precizno skladištiti s jasno označenim datumom. U običnom hladnjaku na +4 Celzijeva stupnja mlijeko se može držati 24 sata, a u dubokom smrzavanju na -18 Celzijevih stupnjeva, od 6 do 12 mjeseci. Odmrznuto mlijeko ne smije se ponovno zamrzavati, te se može koristiti u roku od 4 sata ako se čuva u hladnjaku.
Prvih 6 mjeseci djetetu nije potrebno ništa za prehranu osim majčina mlijeka. Nakon toga postupno se uvodi i druga hrana. Prema preporuci UNICEF-a i Svijetske zdravstvene organizacije (WHO) dijete bi trebalo dojiti do njihove druge godine života, te nastaviti dokle majka i dijete to uzajamno mogu i žele. Na kraju treba napomenuti da neke žene i djeca izrazito jednostavno i lako prihvaćaju dojenje, dok drugi mogu imati teškoća, jer kao što smo rekli i dojenje se uči. Odluku o dojenju lakše je donijeti ukoliko imate potporu okoline, obitelji, a pogotovo supruga. Pomoć i psihička potpora najpotrebniji su u prvim danima.
Nastojali smo navesti brojne prednosti dojenja, ali sve one žene koje iz medicinskih ili nekih drugih razloga nisu u mogućnosti dojiti, ne smiju zbog toga osjećati grižnju savjesti. Postoje i druge kvalitetne mogućnosti prehrane vašeg djeteta, a kao što smo naglasili svaka majka i svako dijete grade svoj jedinstveni doživljaj.
prof. dr. sc. Josip Djelmiš
prof. dr. sc. Marina Ivanišević
Danko Bljajić, dr. med.
