Jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice je prekomjerna tjelesna težina. Više od pola stanovnika Europe je pretilo. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je na Zemlji 1,9 milijardi ljudi preuhranjeno. Ako se nastavi postojeći trend do 2025. godine, svaki drugi stanovnik planete biti će preuhranjeni.
Europska komisija navodi da u zemljama EU 22 milijuna djece ima prekomjernu tjelesnu težinu. U proteklih 12 godina povećava se udio djece s viškom kilograma. Preuhranjeno dijete je jedan od preduvjeta za nastanak pretile odrasle osobe. Prema EU strategiji za kontrolu i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, prekomjerna tjelesna težina i debljina su rizični faktori za nastanak vodećih bolesti koje ugrožavaju život i kvalitetu života. To su bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest adultne dobi, kronične opstruktivne i plućne bolesti, neke vrste tumora i mentalnih poremećaja. Kako bismo smanjili pobolijevanje od navedenih bolesti, potrebno je stalno poticanje pojedinaca na promjenu stila života u cilju smanjenja tjelesne mase i promocijom tjelesne aktivnosti. Hodanje najmanje 30 minuta dnevno, što kraće zadržavanje ispred ekrana i monitora, pravilna i raznovrsna prehrana.
Debljina nije samo estetski problem. Debljina je bolest. Roditelji su najveći uzor svojoj djeci. Potrebno je s djecom provoditi vrijeme, penjati se stepenicama, po drveću, organizirati izlete u prirodu, a ne sjediti pred TV ili tipkati po mobitelu. Najbolji savjet je isključiti TV jer programi za djecu, osobito reklame jer one su prikriveni pozivi na kupovanje i konzumaciju proizvoda nezdrave prehrane, raznih slastica, grickalica, proizvoda brze prehrane. Savršena podloga za pretilost su mediji, reklame, fizička neaktivnost. Tijekom obroka ne preporučuje se gledati TV jer zaokupljeni programom ne primijetimo da smo siti. Roditelji ne mogu od svoje djece tražiti nešto što sami nisu spremni primjenjivati. Previše hamburgera, topljenog sira, pizze, prženih krumpirića, tjestenine, pekarskih proizvoda, svakako nije poželjno u jelovniku. Neki roditelji idu u krajnost te zabranjuju djetetu slatkiše što se ne preporučuje jer u svemu treba pronaći mjeru. Djecu treba naučiti jesti sporije, ne u žurbi, ne uz TV ili tipkanje na mobitelu. Važan je zajednički obrok cijele obitelji i u miru, bez prepirki i svađa. Svako treće dijete je punašnije ili pretilo. Roditelji koji se sami bore s debljinom niti ne primjećuju da su im djeca preuhranjena. Na žalost, neki se i naljute kada im netko, čak i doktor, skrene pažnju da obrate pozornost na to. Svaki neriješeni zdravstveni problem u djetinjstvu prenosi se u odraslu dob i ugrožava zdravlje odrasle osobe. Sve propušteno u djetinjstvu, u odrasloj dobi se vraća kao bumerang i dvostruko plaća.
Preporuka je svakako smanjiti konzumaciju grickalica, jesti više voća, povrća i cjelovitih žitarica.
Iz prehrane treba izbaciti sokove, osobito gazirane. Sokovi su puni kalorija i šećera. Njihovo svakodnevno konzumiranje potiče sve veću želju za slatkim. Problem je i u prevelikim porcijama hrane. Kada se radi o mesu ili ribi, porcija neka bude veličine djetetova dlana, a porcija voća, povrća ili mlijeka veličine djetetove šake. Dojena djeca su manje pretila u konačnici. Stoga društvo treba poticati majke na dojenje, jer dojenje je zlatni standard u prehrani dojenčeta i najbolje ulaganje u zdravlje djeteta. Majčino mlijeko je hrana i ljubav i lijek.
Važno je podizati razinu svijesti o problemu koji postaje sve veći. I stavljati naglasak na prevenciju. Republika Hrvatska je 2015.godine uključena u Hrvatsku inicijativu praćenja debljine u djece (CroCOSI). Hrvatski zavod za javno zdravstvo je uz potporu Ministarstva zdravstva i Ministarstva znanosti i obrazovanja proveo istraživanje po protokolu Svjetske zdravstvene zaštite koju je razvio Europski ured SZO i države članice sudionice.
Istraživanje u koje je uključeno preko 5.000 djece 2. i 3. razreda osnovne škole, u dobi od 8 do 8,9 godine je pokazalo da svako treće dijete u Republici Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu. Naša djeca su na petom mjestu u EU po prekomjernoj tjelesnoj težini. Uzroci su multifaktorijalni: genetski,okolišni,leže u stilu života, u konzumaciji brze hrane uz premalo fizičke aktivnosti. Mediteranska prehrana se sve manje konzumira unatoč tome što smo mediteranska zemlja. I britanski The Guardian se osvrnuo na činjenicu da su mediteranska djeca sve deblja jer ne konzumiraju mediteransku prehranu, jedu premalo voća i povrća, previše slatkiša i slatkih napitaka i sve manje su tjelesno aktivna. Previše vremena provode uz TV, kompjuter i mobitel.
Pitanje je i školske prehrane, pecivo za vrijeme školskih odmora koje daje samo kalorije, a nikakovu prehrambenu vrijednost. Hranu ne smijemo koristiti kao nagradu, niti kao kaznu. Roditelji postavljaju pravila, a ne djeca.Ne možemo očekivati od naše djece da ne čine nešto, što sami činimo ili da djetetu usađujemo stil života koji sami ne živimo.
Mirjana Kolarek-Karakaš dr.med.spec.pedijatar
