Kategorija: ,
Vrijeme čitanja: 7 minuta

Motorički razvoj djeteta

Motorički razvoj djeteta

Motorički razvoj djeteta odvija se po određenim zakonitostima i redoslijedu.

Svi znamo da se dijete prvo okreće s leđa na trbuh i obrnuto, zatim sjedi, puže, ustaje, hoda…

Roditelji promatraju, prate i lako opažaju promjene u ranom motoričkom razvoju djeteta. Jednako tako su vrlo zabrinuti ukoliko pojedina faza motoričkog razvoja izostane ili kasni. Tada zdušno vježbaju sa svojim bebama kako bi im pomogli da stanu na noge i prohodaju. Međutim, motorički razvoj djeteta samim hodanjem ne završava. Pred njim je još mnogo motoričkih vještina kojima moraju ovladati.

RAZVOJ MOTORIKE PO DOBI (0 – 3 GODINE)

DOB DJETETAMOTORIČKI RAZVOJ
0 – 3 mjesecaKoristi neprestane grube pokrete udovima i cijelim tijelom. Podiže ruke do razine očiju i usta. Pri ležanju na trbuhu okreće glavu kako bi oslobodilo dišne putove. Nema aktivnu kontrolu glave. Šake drži čvrsto stisnute. Uz potporu ostvaruje kontrolu glave nekoliko sekundi. Prisutni su refleksi sisanja i hvatanja. Dodiruje, štipa i promatra vlastite ruke i tijelo. Uživa u ponavljanju pokreta. Stavlja prstiće u usta.
3 – 6 mjeseciPodiže glavu i prsa dok leži na trbuhu, te rukama podržava tijelo. Otvara i zatvara šake, prinosi ruke i igračke ustima. Oslanja se na stopala kada ga se spusti na čvrstu podlogu. Poseže prema visećim predmetima iznad sebe. Preokreće se, ima čvrstu kontrolu glave. Igra se nožnim prstima. Pridržava bočicu za vrijeme hranjenja. Premješta igračku iz ruke u ruku.
6 – 9 mjeseciPreokreće se s trbuha na leđa i s leđa na trbuh. Poseže za predmetom svakom rukom posebno. Hvata predmete svim prstima (ne koristi pincetni hvat). Privlači si predmet kako bi si ga približilo. Počinje puzati.  
9 – 12 mjeseciSamostalno se posjeda i sjedi. Postavlja se iz sjedećeg u puzeći položaj. Podiže se u stajaći položaj. Hoda pridržavajući se uz namještaj. Kratko samostalno stoji Koristi pincetni hvat. Sprema i vadi predmete iz posudice. Pokazuje kažiprstom. Kotrlja i baca loptu. Imitira šaranje. Pije iz šalice, jede prstićima krutu hranu. Sudjeluje u odijevanju.
1 – 2  godineSkida kapu, čarape i rukavice, pomaže pri pranju ruku. Okreće stranice u knjizi, šara. Slaže toranj od tri do četiri kocke. Nosi plišanu igračku ili lutku. Samostalno hoda, nespretno trči gledajući u pod, penje se po stepenicama, hoda prema natrag. Pije na slamku, samostalno se hrani žlicom. Saginje se da uzme igračku. Udara loptu nogom. Penje se po namještaju.
2 – 3  godineSigurno trči, sunožno skače, stoji na jednoj nozi uz pomoć, hoda na prstima, vozi tricikl. Pravilnije drži bojicu, crta krug, pokušava bojati unutar okvira, igra se plastelinom, niže. Samostalno se hrani, otvara vrata, drži čašu u jednoj ruci, samostalno pere ruke, samostalno se odijeva. Baca loptu preko glave, pokušava uloviti veliku loptu.

Prvi pokreti djeteta započinju već u majčinoj utrobi i majci su „dokaz“ novog života koji nosi u sebi.Oni postepeno od nesvrsishodnih prerastaju u svrsishodne, od jednostavnih u složene.

Kada gledamo male bebe prvo što ćemo primijetiti je mahanje ručicama i nožicama. Djeca imaju instinktivnu potrebu za pokretom pomoću kojeg stječu pojam o vlastitom tijelu i odnosima u prostoru. S vremenom, kroz proces sazrijevanja i stjecanja iskustava dijete razvija kontrolu nad svojim pokretima, uspijeva ih pretvoriti u ciljane aktivnosti pomoću kojih uči o sebi i svijetu oko sebe. Tako promatranjem i stavljanjem ručica u usta trenira vid i ojačava mišiće lica važne za kasniji razvoj govora dok hvatanjem predmeta istražuje svoju okolinu. Dakle, djeca već od prvog dana, iako leže, naporno rade!

U samom početku dijete najviše vremena provodi spavajući i hraneći se. No, već u dobi od jednog mjeseca primijetit ćete neke promjene. Dijete postaje „budnije“, počinje slušati dok mu se obraćate, promatra vas te se povremeno pokreće kako bi dobilo vašu pažnju.

S navršenih tri mjeseca života dijete postaje budno i aktivno. Postepeno gubi mnoge novorođenačke reflekse i ostvaruje voljnu kontrolu svojeg tijela.

U periodu do devet mjeseci djetetova života događaju se velike promjene kod djeteta. Ono uči koordinirati svoje perceptivne sposobnosti (vid, dodir i sluh) te učenjem motoričkih vještina razvija sposobnost hvatanja predmeta, preokretanja s trbuha na leđa i s leđa na trbuh pa čak i sjedenja.

Do dobi od 12 mjeseci dijete će postativrlo pokretno. Sposobnost kretanja s jednog mjesta na drugo dat će djetetu prvi doživljaj samostalnosti.

Dijete kojeulazi u drugu godinu života počinje hodati i polako pričati. Penje se po namještaju, nespretno trči, šara po zidovima i uglavnom se zabavlja na način da ispituje granice postavljene pravilima i vlastitim razvojnim sposobnostima.

U dobi između druge i treće godine života dijete, uz ispitivanje granica, počinje uočavati vršnjake i uključivati se u prve oblike kooperativne igre. Sigurno trči,  sunožno skače, stoji na jednoj nozi uz pomoć, hoda na prstima, vozi tricikl. Stupanj razvoja motorike omogućuje mu i veću samostalnost pa se ono sada može samostalnohraniti, otvarati vrata, držati čašu u jednoj ruci, samostalno prati ruke i odijevati se.

Igrajte se…

Razvoj svake motoričke vještine (hvatanje, okretanje, samostalno sjedenje, puzanje, ustajanje, hodanje uz oslonac ili samostalno hodanje) zahtjeva od djeteta iznimne napore pri čemu se ono suočava s brojnim novim izazovima. Uspješnost i brzina u svladavanju raznih vještina ovisi o genetskim predispozicijama, ali i o količini i uvjetima vježbanja. Stoga je djetetu prvenstveno potrebno osigurati uvjete za vježbu.

Kako bi dijete osvijestilo svoje tijelo, potrebno mu je pružiti što više fizičkog kontakta, nježno mu pričati, uspostavljati kontakt očima. U tu svrhu korisne su masaže u kojima ćete uživati i vi i dijete, dok će škakljanje i poticanje smijanja učvrstiti trbušne mišiće.

Kada djetetu pokazujete igračke, zvečke i sl. činite to s udaljenosti od 1 metra kako bi je dijete moglo fokusirati. Igračku pomičite polako u svim smjerovima. Dijete će, prateći pogledom predmet, ujedno sve bolje kontrolirati glavicu.

Kako bi potakli svog mališana da aktivira svoje ručice stavite mu narukvice sa zvončićima. Zvuk će ga motivirati na istraživanje.

Kada dijete dovoljno učvrsti vratnu muskulaturu vrijeme je za igre na podu. Tada mučesto mijenjajte pozicije.Kada ga polegnete na trbuh postavite igračke oko njega koje će ga motivirati na odizanje trupa. Dok leži na leđima koristite mobile za kojima će posezati. Posebno su motivirajući oni koji proizvode zvuk kad ih se dotakne. Koristite i različite teksture koje djeca vole istraživati.

Kasnije provodite vrijeme na podu, igralištima, u parkićima i u prirodi. To su najbolji „poligoni“ za vježbu.

Potičite ravnotežu i pokretljivost postavljajući razne predmete oko djeteta koje sjedi. Koristite predmete koje dijete može sa sigurnošću stavljati u usta. Često su razne kutije, plastične boce i šuškavi papiri najzanimljivije igračke. Postanite i vi aktivni sudionik igre. Potičite ga na davanje i uzimanje predmeta („daj mi“, „dam ti“), gradite toranj i veselite se s djetetom kada ga uspije razrušiti. Promatrajte slikovnice i potičite pokazivanje prstom (u početku vodite ruku). Igrajte se „skrivača“ (pokrivajte se npr. kuhinjskom krpom pa neka vas dijete nađe ili pokrijte njega pa nek se samo oslobodi krpe). Kotrljajte loptu po podu i tražite od djeteta da je kotrlja prema vama. Ne pospremajte igračke u kutije već ih postavite na različita, djetetu pristupačna mjesta, kako bi gapoticale na kretanje.

Pratite razvoj i mogućnosti svog djeteta. Potičite ga na aktivnosti primjerene njegovoj dobi i sposobnostima jer su one tek tada stimulativne i poticajne za dijete. S vremenom mu dozvolite manipulaciju sitnim predmetima kako bi razvilo „pincetni hvat“ (hvatanje sitnih predmeta palcem i kažiprstom). Potičite dijete na samostalno hranjenje, ali ga nikad ne ostavljajte bez nadzora i budite blagonakloni prema neredu.

Kupanje pretvorite u mokri poligon za igru. Tada koristite čašice i pretačite vodu bez straha od prolijevanja, koristite spužve koje će dijete stiskati („žmikati“) i na taj način ojačati svoje šake.

Šarajte kredom po ploči, pločniku… Crtajte prstima i dlanovima, pastelama, bojicama, flomasterima… Trgajte papir, režite škarama, lijepite. Uključite svoje dijete u sortiranje rublja, postavljanje stola, vješanje veša kvačicama.. Sve su to aktivnosti koje razvijaju spretnost.

Nespretna djeca

Ako dijete nerado sudjeluje u nekoj aktivnosti to je znak kako mu je ta aktivnost teška. Ne zanemarujte tu činjenicu!

Potičite i pratite svoje dijete. Ukoliko primijetite odstupanja, obratite se stručnjaku jer su teškoće grube motorike prisutne kod oko 15% djece. Ovdje se, u većini slučajeva, radi o „nespretnoj“ djeci. Te teškoće imaju utjecaj na razvoj mnogih vještina poput fine motorike (neophodne za svladavanje školskog gradiva), motoričkog planiranja (npr. koliko brzo moram trčati da bih ulovio loptu), koordinacije i mnogih drugih. Posljedice ovih teškoća mogu se ogledati na samopouzdanju (odbijanje sudjelovanja u novim aktivnostima), socijalnom razvoju (isključivanje „nespretne“ djece iz igre), ponašanju, učenju, pamćenju itd.

Motorika je važan temelj za cjelokupni razvoj. Ona je „motor“ kojeg dječja znatiželja pokreće na stjecanje iskustava iz kojih djeca učesve ostalo. Ljudsko tijelo je po rođenju neformirano i njegov razvoj ovisi o izazovima i stimulaciji iz okoline. Budite toga svjesni i pužite, trčite, penjite se, šarajte, režite… igrajte se sa svojim djetetom! Često su prljave ruke, poderane hlačice i krasta na koljenu znak dobre zabave i poticajnog razvoja!

Autorice teksta:

Nataša Čičin – Šain, mag.rehab.educ.
Stela Horvat, mag.rehab.educ.

Sharing is caring

Share on facebook
Share on twitter
Share on google
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email

Možda će vas zanimati: