Dragi moji 🙂
Ne znam koliko ste upoznati – Mamino sunce sam pokrenula u svojoj drugoj trudnoći.
Tome ima već 15 godina. Dakle, moje drugo dijete ove godine postaje srednjoškolac, a moje prvorođeno upisuje fakultet. Gdje su proletile sve te silne godine!?
Gledam ih iz dana u dan, zadivljena time u kakve ljude izrastaju… I sama ne znam jesam li više ponosna na njih ili na nas, njihove roditelje 🙂
Sjetim se sada svih neprospavanih noći, briga, suza – mojih i njihovih, ljutnje, katkad i očaja… I sada znam (iako i tada sam znala) da nema te loše emocije koja može biti veća i jača od ljubavi i vjere u njih, u sebe… I ništa nije toliko vrijedno, koliko je vrijedan zagrljaj, povjerenje i utjeha…
I kad nakon 18 godina vidite da, iako ste često mislili da niste dobro postupili i da ste mogli biti bolji, niste zapravo u ničemu pogriješili – očigledno je i to dio stvaranja prekrasnih mladih ljudi…
Svaki vaš strah da ne radite ispravno je normalan, ali nemojte brinuti….
Volite ih, budite uz njih, vjerujte njima i vjerujte sebi…
A zatim, zauvijek uživajte u njihovoj sreći i u prijateljstvu koje imate s njima 🙂
Puse,
Andrea
Sadržaj:
Ektopična trudnoća 8
Svrab – Scabies – šuga 12
Kad smo djeca bili mi 16
Moje dijete muca 22
Magnezij – svemogući mineral 26
Trans masne kiseline – štetne masti iz hrane 28
Psihološka procjena djeteta: DA ili NE? 36
Androgenetska alopecija kod žena 38
Pišem, šaram, režem, stvaram! 42
Za sve savršene i nesavršene majke 46
Francuski kao prvi izbor 48
Galerija maminih sunašca 68